Dispepsija

Dispepsija (indigestija ili otežano varenje) je termin koji označava osećaj nelagodnosti ili bolova u predelu gornjeg dela trbuha. Bolovi se mogu javiti i spontano prestati, ali su uglavnom stalno prisutni u određenom stepenu. Termin dispepsija je grčkog porekla: dys – loše i pepsia – varenje.

Simptomi dispepsije se mogu javiti u bilo kojoj starosnoj dobi a dispepsija može biti simptom drugih bolesti digestivnog trakta. Može imati brojne uzroke. Često je dispepsija vezana za način života i ishrane I može biti pokrenuta hranom, pićem ili lekovima. Česti uzroci su: prekomerni ili brzi unos hrane, masna ili začinjena hrana, konzumiranje previše kofeina, alkohola, čokolade ili gaziranih pica, pušenje, anksioznost, određeni antibiotici, analgetici ili preparati gvožđa.

Dispepsija

Klasifikacija

Funkcionalna dispepsija

Funkcionalna dispepsija je izraz za ponavljane simptome i znake otežanog varenja koji nemaju očigledan uzrok. Funkcionalna dispepsija se takođe naziva i neulkusna bol ili neulkusna dispepsija. Funkcionalna dispepsija je često stanje i može biti dugotrajna. Ovo stanje može biti praćeno simptomima i znacima koji podsećaju na ulkus, kao što su bol ili osećaj nelagodnosti u gornjem delu trbuha, često praćeni nadutošću, podrigivanjem i mučninom. Faktori koji mogu povećati rizik od funkcionalne dispepsije su ženski pol, starija životna dob, pušenje, anksioznost ili depresija.

Dokazano je da unos hrane može dovesti do pojave simptoma nadutosti, rane sitosti, bola ili žarenja u predelu želuca, podrigivanja i mučnine. Svi ovi simpotmi se često mogu preklopiti. U zavisnosti od kliničke manifestacije i vremena javljanja funkcionalna dispesija se može podeliti na:

  1. Sindrom bola u predelu želuca (Epigastric pain syndrome)
  2. Sindrom nadutosti nakon obroka (Postprandial distress syndrome)

Organska dispesija

Dispepsija kao simptom drugih bolesti digestivnog trakta se javlja kod infekcije sa H. pylori, gastritisa, peptične ulkusne bolesti (čira na želucu), celijakije, kalkuloze žučne kese (kamenje u žuči), zatvora, pankreatitisa, karcinoma želuca, crevne opstrukcije, ishemije creva.

Simptomi

Pacijenti sa dispepsijom mogu imati jedan ili više sledećih simptoma: Osećaj “žarenja” ili “paljenja” u predelu epigastrijuma, bol u želucu, nadimanje (osećaj punoće), podrigivanje, mučnina i povraćanje, kiseli ukus u ustima, nadutost trbuha. Simptomi se mogu pojačavati u stanjima stresa. Pacijenti često imaju i gorušicu (osečaj žarenja iza grudne kosti) zajedno sa drugim simptomima, ali gorušica kao takva je drugačiji simptom koji može ukazati na prisiustvo drugih problema.

Dijagnostika

Kao i kod drugih bolesti dijagnostika dispepsije počinje anamnezom I fizikalnim pregledom. U određenim slučajevima ovo može biti I više nego dovoljno, naročito ako simptomi traju dugo, nisu preterano izraženi I nema prisustva ozbiljnih simptoma kao što su gubitak u telesnoj težini I uporno povraćanje. Uglavnom se ispitivanje dopunjava kompletnim laboratorijskim testovima, endoskopijom gornjeg dela digestivnog trakta sa biopsijom sluznice želuca I duodenuma kao I kontrastnom radiografijom ezofagogastroduodenuma a sve u cilju isključivanja ozbiljnih stanja koja se mogu manifestovati dispepsijom. Ako se na osnovu sprovedene dijagnostike ne utvrdi uzrok može se postaviti dijagnoza funkcionalne dispepsije.

Reference:

  • Schmulson MJ, Drossman DA. What Is New in Rome IV. J Neurogastroenterol Motil. 2017 Apr; 23(2): 151–163. doi: 10.5056/jnm16214. PMCID: PMC5383110. PMID: 28274109

Objavljeno: 15/06/2020 Ažurirano: 20/06/2020

Napisao:

Doktor medicine

Objavio:
Reflux Centar
Centar za oboljenja gornjeg digestivnog sistema

Baner kontakt