Vraćanje hrane

Vracanje hrane

Vraćanje hrane ili regurgitacija predstavlja pojavu nevoljnog vraćanja želudačnog sadržaja u jednjak i ždrelo. Ona nastaje bez prethodne mučnine, naprezanja (grčenja) trbušnih mišića ili nagona na povraćanje.

Klinička slika

Regurgitacija se najčešće javlja posle obroka, a obično se pogoršava sa presavijanjem i u ležećem položaju. Posebno je neprijatna forma regurgitacije kiseline u noćnim časovima dok osoba spava. Tada se bolesnici naglo bude iz sna usled jakog nadražaja ždrela i nagona na kašalj, i imaju osećaj da će se “udaviti”. Regurgitacija može lako izazvati respioratorne komplikacije ukloliko se regurgitirani sadržaj udahne.

Regurgitirani kiseli sadržaj u ždrelu i ustima dovodi do stimulacije pljuvačnih žlezda i posledičnog povećanog lučenja pljuvačke (hipersalivacije), te dolazi do ingestije velike količine salive u cilju umanjivanja neprijatnog kiselog ukusa (eng. water brush). Ekscesivnim gutanjem pljuvačke u jednjak i želudac unosi se na ovaj način i velika količina vazduha, što na određeni način stvara zatvoreni krug i pogoršava već postojeću regurgitaciju.

Uzrok

Hijatus hernija

Regurgitacija je najčešće prisutna kod bolesnika koji imaju veću želudačnu kilu (herniju hijatusa jednjaka) kada je u potpunosti razoren odbambeni mehanizam donjeg ezofagealnog sfinktera (DES-a) .

GERB

Regurgitacija se u različitim obimima intenzivnosti javlja u otprilike oko 80 % bolesnika sa GERB-om. Približno 13 % pacijenata sa GERB-om oseća regurgitaciju najmanje 4 dana nedeljno, što samo po sebi predstavlja učestalost koja značajno utiče na smanjenje kvalitieta života. Regurgitacija je specifičan simptom gastroezofagealne refluksne bolesti, a ukoliko je udružena sa gorušicom, dijagnoza GERB-a se može postaviti sa sigurnošću u oko 70 % slučajeva.

Barrett-ov jednjak

Osećaj spontanog vraćanja hrane je veoma čest kod bolesnika sa Barrett-ovim jednjakom. Ko ovih bolesnika je osećaj regurgitacije nekada češći nego gorušica zbog toga što većina njih ima veće želudačne kile, ali i zbog činjenice što se tokom vremena osećaj osećaj gorušice izgubio.

Ostala oboljenja

Postoje dva klinička stanja kod kojih regurgitacija nije posledica GERB-a, ali se lako mogu pomešati sa njom. Jedno je ahalazija, kada se zadržana hrana i tečnost u jednjaku, a ne želucu, vraćaju u ždrelo. Kod ahalazijom uzrokovanom regurgitacijom ne postoji želudačni sok ili žuč i sadržaj vraćene hrane uglavnom čine predhodno uneti nesvareni sastojci i povremeno veća količina pljuvačke.

Drugo kliničko stanje koje može ličiti na GERB-om uzrokovanu regurgitaciju je ruminacija. Ruminacija se javlja tokom jela i predstavlja stečeno ponašanje u kome pojedinac podsvesno uzrokuje da se želudačni sadržaj vrati kroz jednjak u usta i potom ga ponovo proguta.

Osim toga, ovaj simptom se može javiti i u slučajevima distalne opstrukcije (prepreke na jednjaku) koja se osim kod ahalazije sreće i kod ili velikih divertikuluma distalnog dela jednjaka.

Lečenje

S obzirom da simptom regurgitacije u osnovi ima anatomski poremećaj, primena medikamentozne terapije ima značajno manje uspeha u eliminaciji simptoma nego što to je to slučaj kada postoji izolovana gorušica.

Regurgitacija je u oko 25 % bolesnika udružena sa određenim stepenom usporenog pražnjenja želuca (gastropareze), dok je kod ovih pacijenata učestalost komplikacija GERB-a povećana.

Osnovni značaj simptoma regurgitacije predstavlja njegov uticaj na značajno smanjenje kvaliteta života kod bolesnika sa GERB-om, i uglavnom nije povezano sa uspehom otklanjaja simptoma gorušice korišćenjem lekova.

Često postavljena pitanja

Regurgitacija predstavlja pojavu nevoljnog vraćanja želudačnog sadržaja u jednjak i ždrelo. Ona nastaje bez prethodne mučnine, naprezanja odnosno grčenja trbušne muskulature ili nagona na povraćanje. Najčešće se javlja posle obroka, a obično se pogoršava sa presavijanjem i u ležećem položaju.

Posebno je neprijatna forma regurgitacije kiseline u noćnim časovima dok osoba spava. Tada se bolesnici naglo bude iz sna usled jakog nadražaja ždrela i nagona na kašalj, i imaju osećaj da će se “udaviti”. Regurgitacija može lako izazvati respioratorne komplikacije ukloliko se regurgitirani sadržaj udahne.

Regurgitacija je najčešće prisutna kod bolesnika koji imaju veću želudačnu kilu (herniju hijatusa jednjaka) kada je u potpunosti razoren odbambeni mehanizam donjeg ezofagealnog sfinktera (DES-a). Takođe, postoje I dva klinička stanja kod kojih regurgitacija nije posledica GERB-a, ali se lako mogu pomešati sa njom.

Jedno je ahalazija, kada se zadržana hrana i tečnost u jednjaku, a ne želucu, vraćaju u ždrelo a drugo je ruminacija. Ruminacija se javlja tokom jela i predstavlja stečeno ponašanje u kome pojedinac podsvesno uzrokuje da se želudačni sadržaj vrati kroz jednjak u usta i potom ga ponovo proguta. Osim toga, ovaj simptom se može javiti i u slučajevima distalne opstrukcije (prepreke na jednjaku) koja se osim kod ahalazije sreće i kod ili velikih divertikuluma distalnog dela jednjaka.

S obzirom da simptom regurgitacije u osnovi ima anatomski poremećaj, primena medikamentozne terapije ima značajno manje uspeha u eliminaciji simptoma nego što to je to slučaj kada postoji izolovana gorušica. U slučaju velikih želudačnih kila i upornog prisustva regurgitacije hirurgija je metoda izbora.

Objavljeno: 26/03/2018 Ažurirano: 31/07/2020

Napisao:

specijalista opšte hirugije

Objavio:
Reflux Centar
Centar za oboljenja gornjeg digestivnog sistema